Repertoar
|
 |
 |
Halko i Jasenka ili Zašto se rodila bijedna Lera i njezino siroče (Ivana Brlić-Mažuranić) Redatelj: Serđo Dlačić |
Bajka Zašto se rodila bijedna Lera i njezino siroče, dramatizirana je kao sastavnica trilogije koju još čine bajke Djevojčica i nemani Trgovac Nav, a sve tri spadaju u manje poznata djela Ivane Brlić Mažuranić već i zbog toga što gotovo da i nisu objavljivana za širu čitateljsku publiku. Zajedničko svim trima bajkama je da su i likovi i prostori u njima oblikovani prema estetskim predodžbama umjetnosti neoromantizma i secesije. Slično, doduše, kao i u Pričama iz davnine, autorica događanja bajki smješta na pozornicu na kojoj bića, životinje i biljke simboliziraju prirodu i često poprimaju fantastična i antropomorfna obilježja, a prostori su obojeni zlatnom ili izrazito modrom bojom, urešeni biserima i dragim kamenjem. Takvo je i Sitivratovo jezero do kojega Jasenka i njezina majka Lera dolaze u potrazi za razlogom i smislom svojega života na zemlji. Na tu potragu krenule su napaćene i nezadovoljne životom u zlonamjernoj, iako naizgled ravnodušnoj, ljudskoj zajednici svojeg naselja na rubu močvare, vjerujući da će im Sitivrat, vladar života na zemlji pomoći i razriješiti najveću životnu zagonetku. Kao i u svakoj drugoj klasičnoj bajci, glavni likovi na putu do ostvarenja dobra nailaze na mnoge peripetije u savladavanju kojih im pomažu pomagači od kojih je svakako najvažnija zlatna utvica, naime, čarobna zlatopera patkica. Donekle je atipično da majka Lera, iznemogla od života i tegobnog puta umire na samom početku čudesnih zbivanja, ali se tada Jasenki pridružuje Halko, sumještanin i sin upravo onog čovjeka koji ih je svojim zluradim uvredama i potaknuo na sudbonosno putovanje. Njega su dok je ribario u močvari zarobile misteriozne dračice te se tako i Halko, u potrazi za nestalim ocem, s Jasenkom upućuje Velikom Sitivratu da mu nađe oca. Vrhunac radnje odvija se na Sitivratovom jezeru u kojemu on nadgleda živote svih ljudi i cijeloga svijeta, dok majka Lera, koja se preminućem preselila u njegovo carstvo, bdije nad srećom samo svojega djeteta, svoje Jasenke. Opravdanje i smisao cijele potrage Lera pronalazi u spoznaji da se ''svačiji život odvija upravo ondje i upravo onako kako to zahtijevaju svi drugi životi širom zemlje…'', a Jasenka i Halko po uputi Sitivrata osnivaju naselje u njegovoj planini, daleko od bolesne močvare pune nedobrih ljudi i dosadnih komaraca, simbolički zaokružujući alegoriju svevremenosti životnog ciklusa. Zanimljivo je da i u ovoj bajci naziremo Brlićkinu kritiku ravnodušja i bezosjećajnosti ljudske zajednice i to uvijek preko kritike pojedinaca koji nemaju volje ili snage promijeniti loše na dobro, ali se zato često pojavljuju baš djeca kao pokretačka snaga napretka i budućnosti, vječne nade za boljitak svijeta.
Važno je istaknuti i neka obilježja autohtonosti lokacija u ovoj bajci s obzirom da autorica radnju smješta u naselje na rubu močvare, a u neposrednoj blizini grada Broda je prije stotinjak godina stvarno bilo Jelas polje – velika prisavska močvara sva obrasla u 'jalšovinu' ili trsku, bitnu za odvijanje radnje, ali to i prirodno stanište divljih pataka, pa otuda inspiracija spisateljici za 'utvicu zlatoperu'. Čudesno Sitivratovo jezero na još čudesnijoj planini moglo bi biti modrozeleno Sovsko jezero na Dilj gori blizu Broda.
Prema zapisima Ivane Brlić Mažuranić u pismima i drugoj pisanoj ostavštini, moguće je s priličnom sigurnošću ukazivati na autentičnost brodskih lokacija na kojima se odvija radnja njezinih uradaka. Isto tako, spisateljica je življenjem u malogradskoj brodskoj sredini uvijek bila izrazito senzibilizirana za međuljudske odnose i konkretna događanja u kojima je često i sama sudjelovala, a potom je sudbine svojih sugrađana ugrađivala u svoja djela, pa tako alegorijski i u ovu bajku.
Mr.sc.Jasna Ažman,prof.knjiž.